INTERVJU portala Bankar.me sa glavnim izvršnim direktorom NLB Montenegrobanke, gdinom ANTONOM RIBNIKAROM

Anton RibnikarMožete li ukratko ocijeniti stanje u bankarskom sektoru Crne Gore na početku godine i kakve su Vaše preliminarne prognoze, da li će ova poslovna godina biti izazovnija od prethodne?

Početak godine karakteriše nastavak održavanja visokog nivoa likvidnosti i solventnosti bankarskog sektora, uz zadržavanje nivoa depozitnog i kreditnog portfelja sa kraja prošle godine. Prisutan je trend smanjenja pasivnih kamatnih stopa koji ukazuje upravo na činjenicu da će banke veći akcenat staviti u ovoj godini na smanjenje troškova, dok će se u isto vrijeme otvoriti prostor da se bonitetnim klijentima i profitabilnim projektima ponude i niže kamatne stope na kredite. Najveći izazov i u ovoj godini ostaje smanjenje nivoa nekvalitetnih kredita kroz poboljšanje sistema naplate potraživanja koji treba da prate adekvatni modeli prestrukturiranja i dugoročno održivi reprogrami.

Šta mislite o konkurenciji unutar bankarskog sektoraČesto čujemo najave o ulasku novih banaka, pogotovu iz Turske, ali i osnivanju domaćih – da li na trenutnom nivou razvoja crnogorske ekonomije postoji prazan prostor za nove finansijske subjekte?

Na malom tržištu Crne Gore trenutno funkcioniše jedanaest poslovnih banaka, a poslovni ambijent značajno otežava visok stepen nelikvidnosti privrede, visok nivo zaduženosti svih privrednih subjekata, kao i veoma mali broj visoko bonitetnih klijenata i kvalitetnih projekata koje bi banke finansisjki podržale. Uz sve navedeno, neefikasnost sudskog sistema dodatno otežava rad banaka, jer postupci pred sudovima traju godinama, dok sa druge strane imamo strogi regulatorne zahtjeve u dijelu upravljanja kreditnim rizicima i kapitalom. U ovakvom ambijentu teško možemo govoriti o konkurenciji unutar bankarskog sektora, a još teže o otvaranju poslovnog prostora i izazova za uključivanje novih finansijskih subjekata.

Kako ocjenjujete poslovanje vaše kompanije u protekloj godini? Sa kakvimće poslovnim rezultatima vaša banka okončati 2013.godinu? Šta biste izdvojili među poslovnim uspjesima koje je vaša kompanija ostvarila u protekloj godini?

NLB Montenegrobanka je sve do decembra 2013.godine radila sa pozitivnim rezultatom. Krajem prothodne godine implementirana je nova metodologija u dijelu klasifikacije aktive koja je podrazumijevala izuzetno konzervativan tretman vrijednosti kolaterala, a sve u cilju objektivnijeg obračunavanja ispravki vrijednosti. Rezultat primjene novog načina vrednovanja kolaterala, uticao je da banka završi godinu sa negativnim rezultatom. Međutim, moramo biti zadovoljni učinjenim u prethodnoj godini, jer smo prepoznali najveće probleme u poslovanju, rasteretili kreditni portfelj prenosom loših potraživanja na SPV preduzeće, uspješno se dokapitalizovali, povećali deponentsku bazu i otvorili prostor za novu kreditnu podršku našim klijentima.

Možete li nam reći nešto više o planovima banke za 2014.godinu? Na šta će biti usmjeren fokus u ovoj godini?

Glavne aktivnosti banke u 2014. godini biće usmjerene na inteziviranju pružanja finansijske pomoći malim i srednjim preduzećima, kao i građanima, rješavanju problematičnih plasmana kroz projekte prestrukturiranja, daljoj stabilizaciji domaćih izvora finansiranja, smanjenju operativnih troškova, ali i promovisanju kulture korporativnog integriteta, društvene odgovornosti i posvećenosti u dijelu daljeg razvoja kompetencija i stručnog znanja zaposlenih. Krajnji cilj je povećanje profitabilnosti banke i pozitivan poslovni rezultat, uz zadržavanje jedne od prve tri pozicije kada je u pitanju tržišno učešće.

S obzirom na vrlo uočljiv pad kamata na depozite, mogu li građani očekivati jeftinije kredite i uopšteno bankarske usluge u 2014.godini? Za koje proizvode očekujete da će biti najinteresantniji vašim klijentima?

Kao rezultat trenda smanjenja pasivnih kamatnih stopa, može se očekivati i nešto povoljnije cijene na bankarske proizvode i usluge klijentima koji posluju profitabilno i čiji projekti imaju ekonomsku opravdanost. Međutim, ne treba zaboraviti da nivo aktivnih kamatnih stopa odražava realnu sliku poslovnog ambijenta u kojem funkcionišu svi privredni subjekti i ona je ekvivalentna riziku kojem su banke izložene u procesu pružanja finansijske pomoći. Dok god ne dođe do poboljšanja slike poslovnog okruženja, ne možemo očekivati značajnije smanjenje cijena bančinih proizvoda. I dalji će glavni fokus pažnje klijenata biti dobijanje finansijske pomoći za realizaciju poslovnih projekata, dok će banka kroz širok spektar svojih proizvoda i usluga i dalje biti usmjerena klijentima, razumijevanju njihovih potreba i mogućnosti, sa cilljem uspostavljanja dugoročnog poslovnog odnosa iz kojeg obje strane imaju korist.

Pošto je Bankar.me vodeći finansijski internet portal u Crnoj Gori, možete li nam reći nešto više o planovima za online prisustvo vaše banke u 2014.? Koliko je internet bitan za banku i odnos sa klijentima?

Dobra i promišljena strategija prezentacije banke na najposjećenijim društvenim mrežama na internetu, omogućila je da za kratko vrijeme steknemo veliki broj prijatelja. Po broju klijenata koji na društvenoj mreži Facebook prate aktivnosti banaka, naša banka zauzima prvo mjesto na tržištu sa oko deset hiljada stalnih posjetilaca. Brza i jednostavna dostupnost svim informacijama od značaja za promociju banke i njenih proizvoda širokom broju klijenata, ostaje jedna od naših značajnijih marketinških aktivnosti i ubuduće.

Kakva su makroekonomska očekivanja kada je Crna Gora u pitanju u 2014.godini? S obzirom na to da stranih direktnih investicija ima vrlo malo, nezaposlenost raste, kao i zaduženost zemlje – da li bankarski sektor može doprinijeti nekom poboljšanju?

Zaoštrene ekonomske prilike na finansijskom tržištu Crne Gore, svakako određuju i poslovanje bankarskog sektora. Bez obzira na pesimistička predviđanja kretanja makroekonomskih faktora, tržišna strategija banke, kao jednog od nosilaca privrednog razvoja, biće i dalje  podsticaj razvoju preduzetništva. Kroz zajedničke projekte finansiranja, banka će i u 2014.godini nastaviti saradnju sa Investiciono-razvojnim fondom, projekte iz oblasti energetske efikasnosti nastaviće da finansira u kooperaciji sa Ministarstvom ekonomije, a produžen je i ugovor sa Business start-u centrom iz Bara, čime će banka nastaviti finansijski da podržava start up preduzeća.

Na kraju, s obzirom da se očekuje još jedna finansijski izazovna godina, možete li građanima Crne Gore ponuditi savjete kako da je što lakše podnesu?

Jedan od glavnih problema crnogorske ekonomije jeste prezaduženost kako privrede, tako i građana. Kao posledica navedenog, sužava se prostor u kojem bi banke finansijski podržale kvalitetne projekte i podstakle brži ekonomski razvoj. Zato bi savjet svim građanima i preduzetnicima bio da svoje finansijske obaveze usklade sa svojim potraživanjima, da kroz mjere štednje jedan dio sredstava iz svog kreditnog potencijala ulože u zdrave projekte, a u realizaciji svojih ciljeva uvijek mogu računati na finansijsku pomoć poslovnih banaka.

razgovarao: Aleksandar Šćekić, info@bankar.me

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s